Vakcinacija, čipovanje pasa i mačaka
Vlasnici pasa i mačaka treba posebno da obrate pažnju na blagovremeno i redovno vakcinisanje njihovih ljubimaca.
Pored besnila, svoje pse trebate vakcinisati protivu infektivnih bolesti, kao što su:
štenećak, hepatitis, parvoviroza, leptospiroza, corona virus.

Za mačke je posebno važna vakcinacija protivu rinotracheitisa, kalicivirusa i panleukopenije mačaka. Mnogi autori preporučuju i obaveznu vakcinaciju mačaka FLV, FIV.
BOLjE JE SPREČITI NEGO LEČITI.
Vakcinacije posebno u mačaka predstavlja siguran zaštitni faktor zdravlja vaših ljubimaca.
Plan vakcinisanja vaših ljubimaca najbolje je da odredi naš veterinar u skladu sa uzrastom, zdravstvenim stanjem, kondicijom životinje.

Pravila vakcinisanja pasa i mačaka:
– Vakcinisati se može samo klinički potpuno zdrava životinja.
– 3 – 6 , maksimalno 10 dana pre vakcinacije neophodno je ljubimce očistiti od endoparazita, koji proizvode toksine, time slabe imuni sistem i čine vakcinaciju neefikasnom.
– Vakcinaciju štenadi po pravilu treba uraditi u veterinarskoj ordinaciji sa ciljem praćenja reakcije životinje na vakcinu (anafilaksa)

Štenad po pravilu vakcinišemo sa 6 nedelja, a kasnije sa 9 i 12 nedelja života.
Mačiće vakcinišemo u starosti od 8 -9 nedelja i revakcinišemo posle 3 – 4 nedelje.
Vakcinaciju pasa i mačaka protivu besnila sprovodimo nakon 3 meseca života.
Odrasle životinje vakcinišemo jednom godišnje svake godine.

Aktivni imunitet kod vakcinisanih životinja se razvije obično za 10 dana od momenta vakcinacije. U tom periodu ne sme se dozvoliti da se životinja izlaže mogućim izvorima infekcije kroz kontakte sa drugim životinjama, odnosno, njihovim izlučevinama.

U slučajevima oboljenja štenadi, u ranoj fazi, u terapiji se mogu koristiti hiperimuni serumi (pružaju pasivni imunitet kod virusnih bolesti u trajanju od 2 nedelje).

Čipovanje pasa i mačaka

Problem identifikacije pasa i mačaka, efikasno je rešila EU svojom direktivom od 04.10.2002.godine. U skladu sa time u našoj zemlji je zakonski regulisano obeležavanje pasa čipom, uz izdavanje odgovarajuće potvrde ,zajedno sa vakcinacijom protivu besnila.
Tetovaža pasa nije pogodna za identifikaciju zbog mogućeg falsifikata , a sam postupak je bolan za životinju.

Identifikacijom pasa putem čipa olaksan je transport životinja unutar EU i smanjena mogućnost gubitka i zloupotreba životinja.
Sam mikročip se sastoji od induktora koji se nalazi u kapsuli od biokompatibilnog stakla. Induktor daje petnaestnocifarni digitalni kod karakterističan za svaku zemlju, koji će onemogućiti ponavljanje istog broja narednih sto godina.
Svaki čip je pod sterilnim uslovima deponovan u iglu injektora kojima se čip plasira pod kožu sa leve strane vrata psa ili mačke. Potpuno bezbolno i bezopasno.
Jednom apliciran čip se posle 5 do 7 dana indurira vezivnotkivnom kapsulom što isključuje njegovo pomeranje.
Kod sa čipa se čita jednostavnim prevlačenjem detektora iznad kože sa leve strane vrata.
Svi čipovani psi se nalaze u jedinstvenoj bazi podataka Ministarstva za poljoprivredu, resora za veterinu Republike Srbije što obezbeđuje veoma jednostavan postupak utvrđivanja identiteta vlasnika i osnovnih podataka pasa i mačaka.
Pregled jedanput godišnje dovoljan za pse uzrasta do 7 godina starosti.
Periodični veterinarski pregledi su preporučljivi za štenad i starije pse od 7 godina.
Najmanje tri puta godišnje treba da zaštitimo ljubimce od unutrašnjih parazita (valjkasti crvi i heartworm).
Najčešći spoljni paraziti koje možemo sresti su buve i krpelji koji su uobičajeni tokom sezone (od početka proleća do kasne jeseni). Buve i krpelji su rezervoaari za razne infektivne bolesti (Lajmska bolest, erlixioza, encephalitis, tularemija).